KAKO SE ZOVU I GDJE RADE zdravstveni radnici koji bi mogli i trebali biti uzor svima, ne samo svojim kolegama.

“Na inicijativu gospođe Vesne Perić iz Čepina otvaramo rubriku s njenim imenom.” - više..

Predsjednica udruge

mr.sc. Đula Rušinović-Sunara, dr. med. specijalistica opće kirurgije

Bilten "Pacijent"

EU konferencija “Postavljanje građana u središte zdravstvene politike Europske unije”

Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata uključena je od 2010. godine u projekt mreže civilnih udruga na europskoj razini te je postala članicom mreže Active Citizenship Network. Ta je mreža zaslužna za izradu Europske povelje o pravima pacijenata, za poseban odnos Europskog parlamenta prema pravima pacijenata, kao i za inicijativu da se 18. travanj proglasi Europskim danom prava pacijenata. Ove godine se po peti put obilježava Europski dan prava pacijenata, a tim povodom mreža je provela projekt kojim je u 20 zemalja Europske unije provela ispitivanje o tome koliko se prava pacijenata prepoznaju i štite u europskim zemljama. Partnerstvo na ovom projektu je 2010. godine ponuđeno Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata, što je čast i priznanje ne samo za udrugu već i za cijelu Hrvtasku.

Hrvatska realnost i europska praksa

No, iako se cijela Hrvatska trebala osjetiti počašćenom što je uvrštena u ovo ispitivanje, njene institucije nisu pokazale interes za odaziv učešćem u ovom projektu. Time se zapravo jasno pokazalo europskim partnerima kako hrvatske institucije nisu zainteresirane poštivati demoktratska načela koja Europska unija zahtjeva od svojih članica. Ignoriranje važnosti utjecaja samih građana na ukupnost političkih odluka još jednom se pokazalo praksom hrvatske službene politike. Ovo je poruka koju smo uputili europskoj mreži građanskih udruga, ali i Europskom parlamentu, Eurospkoj komisiji kao i građanima Europske unije time što smo unutar ovog važnog projekta ostali obiljženi kao zemlja koja nije uspjela dobiti informacije od institucija na upit građana i građanskih udruga. U svrhu pojašnjenja moramo navesti kako smo željeli osvjetlati obraz Hrvtaske time što smo zamolili jednu manju bolnicu (projekt se trebao provesti u dvije najveće hrvatske bolničke ustanove prema propozicijama samog projekta) da se pridruži na način da možemo ponuditi odgovore za barem jednu zdravstvenu ustanovu, kada već nemamo odgovore onih koji su bili predviđeni biti uključeni u projekt. Opća bolnica u Zadru dala je svoj obol i osvjetlala obraz hrvatskih zdravstvenih isntitucija, zdravstvenih radnika i njihovom poimanju demokracije. Ovo je također zabilježeno tijekom predstavljanja rezultata navedenog europskog projekta i daje nam nadu kako se situacija može okrenuti u korist građana uz malo dobre volje službene vlasti.

Nezamislivo je u građanskom društvu da se institucije na upite građana oglušuju, kao što je nezamislivo da se vladajuće strukture ne bave mišljenjima i potrebama građana. Kada je u pitanju odnos prema pravima pacijenata, već više od desetljeća građanske udruge, a poglavito naša, u Hrvatskoj pokušavaju ukazati vladajućim strukturama, kao i svekolikoj javnosti, na činjenicu kako se ta prava ne poštivaju i ničim ne štite čak niti nakon uspostave zasebnog Zakona o zaštiti prava pacijenata. Na žalost, hrvatski građani to znaju uglavnom na temelju osobnih iskustava ukojima im se krše osnovna ljudska prava, a ne zato što se iskustva prenesena građanskim udrugama prenose u javnosti, kao niti zato što na tako ukazane probleme institucije žele dati javne odgovore. Pravog i primjerenog odaziva političara i politike općenito na problem ne poštivanja prava pacijenata u hrvatskoj već dvanaest godina nema. Kao pionirska udruga na tom polju djelovanja, Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata postigla je mnogo u odnosu na stanje kada je započela s aktivnostima no, samo mi znamo koliko mnogo se moglo postići da se “samo malo slušalo” što građani imaju za reći, ali i prigovoriti zdravstvenom sustavu. Ova neosjetljivost vladajućih na probleme korisnika zdravstvenih usluga jest nezamisliva u kontekstu važnosti istih po svakoga člana zajednice te je tim žalosnija činjenica kako se hrvatskim građanima europski standardi udaljavaju upravo ne odazivanjem struktura vlasti na mišljenje i potrebe samih građana, iako se upravo te strukture pozivaju na svoje proeuropske stavove. Sukladno ovom iskustvu, slobodni smo poručiti kako se građani Hrvatske sve bolje koriste standardima europske demokracije no, kako se vladajuće strukture u to ničim ne uklapaju. Poruka je jasna: građani trebaju svjesnije i snažnije koristiti demokratkse mehanizme prilikom donošenja društveno važnih odluka te ne dozvoliti da se njihova volja, potrebe i želje pretvaraju u igrokaz o demokraciji koje u stvarnosti nema. Nema nikakvog opravdanja da se hrvatskim građanima krše osnovna ljudska prava tijekom njihova korištenja zdravstvenim uslugama, kao što nema nikakvog opravdanja da im se onemogućuje pristup odlukama “o” i “u” zdravstvenom sustavu, jer je upravo to za njih ponaosobno gledajući najvažniji prioritet - svakome je na prvom mjestu zdravlje pa onda slijedi “sve ostalo”. Kako se prema tom prioritetu svakog od građana odnose vladajuće strukture imamo prilike kao udruga pratiti od 1999. do danas te možemo slobodno reći kako je to onima na vlasti, na našu svekoliku žalost, “zadnja rupa na svirali”.

O svemu navedenome govoriti ćemo u Bilju 18. travnja, na sam 5. Europski dan prava pacijenata kao i u Osijeku narednog dana na okruglom stolu na kojem ćemo predstaviti ciljeve i rezultate pominjanog europskog projekta.

više o mreži i Europskom danu prava pacijenata: www.activecitizenship.net/content/blogcategory/33/78/