KAKO SE ZOVU I GDJE RADE zdravstveni radnici koji bi mogli i trebali biti uzor svima, ne samo svojim kolegama.

“Na inicijativu gospođe Vesne Perić iz Čepina otvaramo rubriku s njenim imenom.” - više..

Predsjednica udruge

mr.sc. Đula Rušinović-Sunara, dr. med. specijalistica opće kirurgije

Bilten "Pacijent"

Uputili smo Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja s Ustavom Republike Hrvtaske

Sukladno čl.38. i čl. 128. Ustava Republike Hrvatske tražimo ocjenu ustavnosti Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, Narodne novine br. 67/09, 116/09, 04/10, 13/10, 88/10, 131/10, 01/11, 16/11, 87/11, jer se odredbom čl. 58. st.3., kao i sadržajem tiskanice-izvješće o bolovanju, koja je sastavni dio Pravilnika, izravno krše odredbe čl.3., 14., 35. i 37. Ustava Republike Hrvatske.

Stoga tražimo od Ustavnog suda RH da po ovom Prijedlogu za ocjenu ustavnosti pokrene postupak za ocjenu ustavnosti Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, te temeljem provedenog postupka ocjeni odredbu čl. 58.st.3., odnosno sadržaj tiskanice-izvješće o bolovanju istog Pravilnika neustavnim te postupi u skladu s čl. 128 i čl. 130. Ustava RH, odnosno ukine odredbu čl. 58.st. 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, kao i tiskanicu-izvješće o bolovanju zbog slijedećeg:

O b r a z l o ž e nj e

Spornim člankom 58. propisano je u stavku 1. kako naknadu plaće prema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (N.N., br. 158/08, 94/09, 153/09, 71/10, 139/10) i Pravilnika „obračunava i isplaćuje pravna, odnosno fizička osoba – poslodavac, osim u slučajevima iz članka 26. točke 3., 6., 7., 8. i 9. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kad naknadu plaće obračunava i isplaćuje Zavod ako dogovorom između Zavoda i poslodavca nije drukčije određeno.

Sredstva koja je poslodavac isplatio u skladu sa stavkom 1. ovog članka, a koja prema odredbama Zakona terete sredstva Zavoda, Zavod je obvezan vratiti poslodavcu u roku od 45 dana od dana primitka zahtjeva za povrat, osim u slučaju bolovanja iz članka 26. točke 4. i 5. Zakona kad je Zavod obvezan poslodavcu vratiti isplaćenu naknadu plaće u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva za povrat“.

U spornom stavku 3. propisano je kako je „poslodavac obvezan uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka priložiti tiskanicu – potvrda o plaći i tiskanicu – izvješće o bolovanju, te dokumentaciju o izvršenim isplatama naknada plaće“, a upravo se stavkom 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, izravno krše članci 14., 35. i 37. Ustava Republike Hrvatske (N.N., br. 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10), a isto tako i čl. 25. Zakona o zaštiti prava pacijenata (N.N., br. 169/04, 37/08), s obzirom da tiskanica-izvješće o bolovanju u sebi, između ostalog sadrži i podatak o šifri bolesti prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (dalje MKB).

Naime, Pravilnikom o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva (N.N., br. 74/10), a koji je zamijenio raniji Pravilnik o potvrdi o privremenoj nesposobnosti za rad Ministarstva rada i socijalne skrbi (N.N., br. 11/96), uveo je jednu značajnu izmjenu koja je sadržana u čl. 3. Pravilnika o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva, a u kojem su taksativno navedeni podaci koje mora sadržavati liječnička potvrda kojom zaposlenik dokazuje svoju privremenu nesposobnost za rad. Dakle, iz sadržaja liječničke potvrde uklonjen je podatak o šifri bolesti prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (dalje MKB).

Intencija navedene izmjene bila je zaštiti pravo radnika, u ovom slučaju i pacijenta na privatnost i povjerljivost osobnih podataka, tj. prava pacijenta na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja, s obzirom na to da šifra bolesti prema MKB-u nije jamčila dovoljnu zaštitu navedenih prava (jer poslodavcima nije bio problem šifrirani podatak doznati, ukoliko su to željeli).

Spornom odredbom čl. 58. st. 3. i pripadajućom tiskanicom-izvješće o bolovanju, Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja, izmjena odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu izdavanja potvrde o privremenoj nesposobnosti za rad Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva gubi smisao. Kako je prema odredbi čl. 58. st. 3. o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja poslodavac dužan HZZO-u dostaviti i tiskanicu- izvješće o bolovanju, koja između ostalog u sebi sadrži i šifru bolesti prema MKB-u, nesporno je da se taj podatak ipak stavlja poslodavcu na raspolaganje; zbog čega je u praksi omogućeno da se otkrivanjem značenja šifre bolesti povrijede i ustavna prava oboljelog radnika zajamčena člancima 3.,14.,35. i 37. Ustava RH.

Činjenično doista nije potrebno dati poslodavcu mogućnost da ima uvid u samu dijagnozu njegovog radnika, ako uzmemo u obzir da je u stvari HZZO taj koji naposlijetku, na osnovi regresa, vraća novac poslodavcu koji je on ranije isplatio radniku na osnovu bolovanja. No, kršenjem privatnosti radnika, omogućenjem pa čak i traženja da se poslodavac informira o medicinskoj dijagnozi svojeg zaposlenika, izravno je omogućena diskriminacija, šikaniranje i/ili otpuštanje radnika upravo poradi uvida poslodavca u “nepoćudnu dijagnozu” vlastitog oboljelog radnika i onda kada liječnička struka ničim ne spori kako će isti radnik nakon ozdravljenja zadržati svoju potpunu ili barem djelomičnu radnu sposobnost.

Onaj tko bi trebao imati i ima uvid u šifru bolesti je HZZO. No, pri tome se isti ne obazire na ustavnu obavezu zaštite ljudskih prava te stavlja u svoj Pravilnik odredbu kojom krši pravo radnika na povjerljivost medicinskih podataka te njegovu privatnost unatoč jednostavnim i lakim mogućim praktičnim rješenjima kojima bi se navedena prava zaštitila. Posljedično u Savjetovalištu za pacijente zaprimamo brojne pritužbe građana koje smo upućivali i nadalje upućujemo na sindikate, Ured Pučkog pravobranitelja te Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. Činjenično, time bi već zlostavljani radnici bili prisiljeni i ovdje navedenim institucijama iznjeti svoje ime, radno mjesto i dijagnozu te se požaliti na zlostavljanje od strane poslodavaca. Bez jamčenja uspjeha pa čak niti zaštite od strane onih kojima se obraćaju, osjećajući se potpuno nezaštićenima, radnici očito nemaju dovoljno hrabrosti potražiti pomoć ranije nabrojanih institucija predstavljajući se vlastitim imenom. Stoga je zaštita od njihovog daljnjeg zlostavljanja od strane poslodavaca jedino u poštivanju ustavnih odredbi od strane HZZO-a, što po prijavama građana, kao niti po našem zahtjevu iz svibnja 2011., isti nisu učinili te tražimo da se čl.58. st. 3. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja ocijeni kao neustavan od samog Ustavnog suda, a kako bi HZZO počeo poštivati Ustav Republike Hrvatske i po gore navedenim pitanjima te omogućio poštivanje ustavnih prava bolesnim radnicima.

Zbog svega naprijed iznesenog predlaže se kao uvodno.